Istraživanje Privredne komore Crne Gore pokazalo je da 75 odsto poslodavaca ne zna koje im sposobnosti i mogućnosti na tržištu rada nude visokoškolci sa bečelor diplomama (trogodišnje osnovne studije) i završenim master studijama. To je saopšteno u Rektoratu Univerziteta Crne Gore (UCG) na skupu na temu „Ishodi učenja i potrebe tržišta rada”, koji je Univerzitet Crne Gore organizovao sa Privrednom komorom i univerzitetima iz Austrije i Grčke.
Vladimir Blečić iz Privredne komore kazao je da je istraživanje obavljeno sa 75 najvećih poslodavaca, koji smatraju da obrazovni sistem ne zadovoljava njihove potrebe za radnom snagom. Istakao je da su se najveće firme (Voli, Plantaže, Šimšić Montmilk, Trebjesa i druge) izjašnjavale o učešću visokobrazovanog kadra u njihovim firmama.
– Ukupno 6,4 odsto poslodavaca izjasnilo se da je djelimično upoznato sa reformom na UCG, dok 27 procenata uopšte nije upoznato sa izmjenama sistema studija. Više od pola poslodavaca ili 56,7 osto smatra da sistem obrazovanja nije usklađen sa tržištem rada. Čak 75 odsto poslodavaca nije znalo koje im znanje donose zaposleni sa diplomom bečelor, a koje poslove mogu da obavljaju visokoškolci nakon završenih magistarskih (master) studija, ističe Blečić.
On je rekao da je 27 odsto poslodavaca ocijenilo da je manji kvalitet zaposlenih nakon promjene sistema studija i uvođenja bolonjskog modela, dok 30 procenata smatra da je znanje akademaca unaprijeđeno. Oko 98 odsto poslodavaca ocijenilo je da treba da budu uključeni u definisanje reforme.
Prorektor UCG Živko Andrijašević kazao je da je visokoškolski sistem opterećen mnogim problemima i da su reforme na UCG bile neophodne.
– Doveli smo sebe u situaciju da imamo hiperprodukciju diploma i studijskih programa, a kvalitet obrazovanja mladih koji završe fakultet izostaje, rekao je Andrijašević.
Prema njegovom mišljenju, prioritet su unutrašnje promjene i bolji kvalitet studija.
D.B.
Preko 250 programa ne znači kvalitet
Prorektor za međunarodnu saradnju UCG Maja Baćović ocijenila je da sa poslodavcima i institucijama moraju definisati ishode učenja na državnom univerzitetetu.
– Imamo preko 250 studijskih programa i 490 usmjerenja na fakultetima i dvije godine se već bavimo šta nam donosi obrazovanje na njima. Najbitnije je da podignemo kvalitet obrazovanja i da dođemo do pravih kadrova za tržište rada, rekla je Baćovićeva.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.